Afurika mu rugendo rwo kwigira: Hatangijwe imishinga mishya n’uburyo bushya bwo kwishakamo imari

Afurika mu rugendo rwo kwigira: Hatangijwe imishinga mishya n’uburyo bushya bwo kwishakamo imari

Mu gihe isi ikomeje guhura n’ihindagurika rikomeye ry’ubukungu, politiki n’imikoranire mpuzamahanga, Afurika yatangiye icyiciro gishya cyo kwigira no kwishakamo ibisubizo, mu rwego rwo kugabanya kwishingikiriza ku mfashanyo z’amahanga. Ibi byagarutsweho muri raporo y’umwaka wa 2025 y'ikigo cy’umuryango wa Afurika yunze ubumwe gishinzwe Iterambere (AUDA-NEPAD) no mu nama ya 43 y’Inama y’Abakuru b’Ibihugu na za Guverinoma yabaye ku wa 10 Gashyantare (02) 2026 hifashishijwe ikoranabuhanga.

kwamamaza

 

Raporo igaragaza ko umwaka wa 2025 wabaye uw’impinduka zikomeye, aho AUDA-NEPAD yavuye ku rwego rwo gutegura politiki n’ingamba ijya ku rwego rwo kuzishyira mu bikorwa ku gipimo cyo hejuru, mu rwego rwo kwihutisha ishyirwa mu bikorwa rya gahunda 2063. Ubu buryo bushya bushimangira ko gahunda zemezwa ku rwego rw’umugabane wa Afurica zigomba guhinduka ibikorwa bifatika bigira ingaruka ku mibereho y’abaturage ndetse n'umugabane muri rusange.

Mu guhtira mu bikorwa izo gahunda zijyanye no kwigira kwa Afurika, hatangijwe imishinga itandukanye igamije guteza imbere ibikorwaremezo, ubuhinzi n’umutekano w’ibiribwa, inganda, ubucuruzi bwambukiranya imipaka, ubuzima ndetse n’ikoranabuhanga bunyana no guhanga udushya. Hateguwe urubuga rw’imishinga irenga 300 ifite agaciro ka miliyari 500 z’amadolari, ruzafasha guhuza imishinga n’abashoramari no korohereza ibihugu kubona ishoramari.

Ku bijyanye n’aho amafaranga azava, abayobozi ba AUDA-NEPAD  bavuga ko bashyize imbere ingamba zigamije kongera imari iva imbere muri Afurika. Izo zirimo ishyirwaho ry’Ikigega cy’Iterambere mu cyerekezo 20634 cy’umuryango wa Afurika yunze Ubumwe  (African Union Agenda 2063 Development Fund), kizaba umusingi w’inkunga y’imishinga y’ingenzi ku mugabane.

Hanashyizweho ihuriro ry’ibigo by'imari byo mu bihugu bigize AU (Alliance of African Multilateral Financing Institutions), rizahuza ibigo by’imari kugira ngo byongere ubushobozi bwo gutera inkunga imishinga minini yo kuri uyu mugabane.

Hari kandi na gahunda ya 5% Pension Fund Agenda na yo iri mu zitezweho kongera umutungo w’imbere mu gihugu, aho ibihugu binyamuryango bishishikarizwa gushora nibura 5% by’imari yo mu bigega bw'ubwiteganyirize by’izabukuru mu mishinga y’iterambere rya Afurika. Ni ibikorwa bifite intego yo kugira ngo umutungo w’Abanyafurika ubafashe kubaka ejo hazaza habo, aho gukomeza guhanga amaso inkunga z’amahanga.

Mu ijambo rye, Minisitiri w’Intebe w’u Rwanda, Dr. Justin Nsengiyumva wari ahagarariye Perezida Paul Kagame muri iyi nama, yashimangiye ko Afurika igomba gufata iya mbere mu kwishakira ibisubizo birambye.

Yagize ati: “Mu bihe by’ihindagurika rikomeye ku rwego mpuzamahanga, ibisubizo birambye kandi bihindura ubuzima bw’abaturage bigomba guturuka imbere muri Afurika ubwayo.”

Yongeyeho ko nubwo ubufatanye mpuzamahanga bukenewe kandi bwubakiye ku bwubahane, “imisanzu y’ibihugu bigize Umuryango wa Afurika Yunze Ubumwe itagomba gusigara inyuma y’inkunga zituruka hanze ku gipimo kinini.”

Perezida Abdel Fattah El-Sisi, uyobora Komite ya HSGOC, na we yashimangiye ko igihe kigeze ngo Afurika yubake uburyo bw’imari bwigenga kandi burambye. Yagaragaje ko gukomeza kunoza imikorere ya AUDA-NEPAD no gushyira imbaraga mu mishinga ifatika ari bwo buryo bwizewe bwo kugera ku ntego za  bw'icyerekezo 2063, asaba ibihugu gukomeza gushyira mu bikorwa ibyo byiyemeje no kongera imisanzu yabyo mu bikorwa by’umugabane.

Ku rwego rw’ubuzima, hanagarutswe ku kamaro ko guteza imbere ikigo kizaba gikora mu rwego rw'ubuzima cyitwa African Medicines Agency no kubaka inganda zikora imiti muri Afurika, mu rwego rwo kugabanya imiti itujuje ubuziranenge no kongera ubwigenge mu buvuzi.

U Rwanda, nk’uruhagarariye ibijyanye no gushakira ubuzima imari imbere mu gihugu muri AU, rwashyigikiye icyiswe Regional Health Financing Hubs kigamije gufasha ibihugu gukusanya no gucunga neza umutungo w’ubuzima.

 

kwamamaza

Afurika mu rugendo rwo kwigira: Hatangijwe imishinga mishya n’uburyo bushya bwo kwishakamo imari

Afurika mu rugendo rwo kwigira: Hatangijwe imishinga mishya n’uburyo bushya bwo kwishakamo imari

 Feb 11, 2026 - 19:41

Mu gihe isi ikomeje guhura n’ihindagurika rikomeye ry’ubukungu, politiki n’imikoranire mpuzamahanga, Afurika yatangiye icyiciro gishya cyo kwigira no kwishakamo ibisubizo, mu rwego rwo kugabanya kwishingikiriza ku mfashanyo z’amahanga. Ibi byagarutsweho muri raporo y’umwaka wa 2025 y'ikigo cy’umuryango wa Afurika yunze ubumwe gishinzwe Iterambere (AUDA-NEPAD) no mu nama ya 43 y’Inama y’Abakuru b’Ibihugu na za Guverinoma yabaye ku wa 10 Gashyantare (02) 2026 hifashishijwe ikoranabuhanga.

kwamamaza

Raporo igaragaza ko umwaka wa 2025 wabaye uw’impinduka zikomeye, aho AUDA-NEPAD yavuye ku rwego rwo gutegura politiki n’ingamba ijya ku rwego rwo kuzishyira mu bikorwa ku gipimo cyo hejuru, mu rwego rwo kwihutisha ishyirwa mu bikorwa rya gahunda 2063. Ubu buryo bushya bushimangira ko gahunda zemezwa ku rwego rw’umugabane wa Afurica zigomba guhinduka ibikorwa bifatika bigira ingaruka ku mibereho y’abaturage ndetse n'umugabane muri rusange.

Mu guhtira mu bikorwa izo gahunda zijyanye no kwigira kwa Afurika, hatangijwe imishinga itandukanye igamije guteza imbere ibikorwaremezo, ubuhinzi n’umutekano w’ibiribwa, inganda, ubucuruzi bwambukiranya imipaka, ubuzima ndetse n’ikoranabuhanga bunyana no guhanga udushya. Hateguwe urubuga rw’imishinga irenga 300 ifite agaciro ka miliyari 500 z’amadolari, ruzafasha guhuza imishinga n’abashoramari no korohereza ibihugu kubona ishoramari.

Ku bijyanye n’aho amafaranga azava, abayobozi ba AUDA-NEPAD  bavuga ko bashyize imbere ingamba zigamije kongera imari iva imbere muri Afurika. Izo zirimo ishyirwaho ry’Ikigega cy’Iterambere mu cyerekezo 20634 cy’umuryango wa Afurika yunze Ubumwe  (African Union Agenda 2063 Development Fund), kizaba umusingi w’inkunga y’imishinga y’ingenzi ku mugabane.

Hanashyizweho ihuriro ry’ibigo by'imari byo mu bihugu bigize AU (Alliance of African Multilateral Financing Institutions), rizahuza ibigo by’imari kugira ngo byongere ubushobozi bwo gutera inkunga imishinga minini yo kuri uyu mugabane.

Hari kandi na gahunda ya 5% Pension Fund Agenda na yo iri mu zitezweho kongera umutungo w’imbere mu gihugu, aho ibihugu binyamuryango bishishikarizwa gushora nibura 5% by’imari yo mu bigega bw'ubwiteganyirize by’izabukuru mu mishinga y’iterambere rya Afurika. Ni ibikorwa bifite intego yo kugira ngo umutungo w’Abanyafurika ubafashe kubaka ejo hazaza habo, aho gukomeza guhanga amaso inkunga z’amahanga.

Mu ijambo rye, Minisitiri w’Intebe w’u Rwanda, Dr. Justin Nsengiyumva wari ahagarariye Perezida Paul Kagame muri iyi nama, yashimangiye ko Afurika igomba gufata iya mbere mu kwishakira ibisubizo birambye.

Yagize ati: “Mu bihe by’ihindagurika rikomeye ku rwego mpuzamahanga, ibisubizo birambye kandi bihindura ubuzima bw’abaturage bigomba guturuka imbere muri Afurika ubwayo.”

Yongeyeho ko nubwo ubufatanye mpuzamahanga bukenewe kandi bwubakiye ku bwubahane, “imisanzu y’ibihugu bigize Umuryango wa Afurika Yunze Ubumwe itagomba gusigara inyuma y’inkunga zituruka hanze ku gipimo kinini.”

Perezida Abdel Fattah El-Sisi, uyobora Komite ya HSGOC, na we yashimangiye ko igihe kigeze ngo Afurika yubake uburyo bw’imari bwigenga kandi burambye. Yagaragaje ko gukomeza kunoza imikorere ya AUDA-NEPAD no gushyira imbaraga mu mishinga ifatika ari bwo buryo bwizewe bwo kugera ku ntego za  bw'icyerekezo 2063, asaba ibihugu gukomeza gushyira mu bikorwa ibyo byiyemeje no kongera imisanzu yabyo mu bikorwa by’umugabane.

Ku rwego rw’ubuzima, hanagarutswe ku kamaro ko guteza imbere ikigo kizaba gikora mu rwego rw'ubuzima cyitwa African Medicines Agency no kubaka inganda zikora imiti muri Afurika, mu rwego rwo kugabanya imiti itujuje ubuziranenge no kongera ubwigenge mu buvuzi.

U Rwanda, nk’uruhagarariye ibijyanye no gushakira ubuzima imari imbere mu gihugu muri AU, rwashyigikiye icyiswe Regional Health Financing Hubs kigamije gufasha ibihugu gukusanya no gucunga neza umutungo w’ubuzima.

kwamamaza